Juncker započeo višednevnu posjetu zemljama Zapadnog Balkana

Predsjednik Evropske komisije od danas je u višednevnoj posjeti prijestonicama Zapadnog Balkana. Turneja dolazi nakon predstavljanja Strategije EU koja signalizira da ima šanse za pristupanje Uniji, ali i još mnogo posla.

Od nedjelje pa do srijede predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker posjetiće šest zemalja Zapadnog Balkana koje bi trebalo da pristupe Evropskoj uniji. Time on želi da, kako kaže, „ohrabri“ Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Sve to poslije objavljivanja najnovije strategije EU u kojoj je prvi put navedena i konkretna godina za moguć prijem novih članica: 2025.

No, to je „samo datum za ohrabrenje“, kako je to Junker rekao pred polazak na put. Od šest vlada na Balkanu će se tražiti da sprovedu reforme, suzbiju korupciju, pobrinu se za poštovanje principa pravne države, slobodu medija, da ožive privredu i riješe međusobne konflikte.

Samo ako toga bude u dovoljnoj mjeri, i ako budu ispunjeni konkretni kriterijumi, moći će da bude novih pristupa EU, rekli su službenici iz Junkerovog okruženja u Komisiji. I dodali da EU ima volju da primi nove članove, i da te zemlje imaju realnu perspektivu.

Pred polazak Junkera na put, komesar EU za proširenje Johanes Han je Makedoniji i Albaniji, kao neku vrstu poklona, obećao da će i sa njima početi pristupni pregovori. Na ljeto će, kako je rekao, biti govora i o konkretnom datumu. Do sada se formalno pregovara sa Srbijom i Crnom Gorom, pri čemu je mala Crna Gora – već članica NATO – najdalje odmakla.

Junker će se na svom putovanju suočiti sa nizom neriješenih problema između država. Najteži problemi se javljaju u vezi s Kosovom. Prije nego što Srbija i Kosovo jednog dana postanu članice EU, taj problem će morati da se riješi.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da pripremi svoje sunarodnike na to da će Kosovo na kraju morati da bude priznato. EU već četiri godine pokušava da dovede do pomirenja Beograda i Prištine – do sada bez uspjeha. Junker će na svojoj turneji takođe pokušati da posreduje, kažu diplomate EU u Briselu.

Ne samo posljedice rata na Kosovu, već i građanskih ratova u bivšoj Jugoslaviji ono su čime će Junker morati da se pozabavi. Hrvatska i Srbija imaju još otvorenih računa iz rata. Bosna i Hercegovina je i dalje podijeljena država koja ne funkcioniše. Hrvatski premijer Andrej Plenković je prilikom jedne posjete Briselu rekao da Hrvatska i Srbija imaju „zajednički interes“ kada je riječ o političkoj i ekonomskoj saradnji u EU. Ali i da na planu ratne odštete i posljedica rata ima još mnogo otvorenih pitanja.

„Moramo davati objašnjenja i pojasniti da problemi moraju biti riješeni inače ćemo nepotrebno gubiti vrijeme“, rekao je Junker nekoliko dana pred put. Osim toga, dodao je, u Evropi je potrebno više strpljenja. „Dogovaranje oko otklanjanja posljedica rata između Njemačke i Luksemburga trajalo je 45 godina“, rekao je Junker, bivši premijer Luksemburga.

U ljeto i u ranu jesen, Komisija će objaviti konkretne planove o pristupu za svih šest zemalja, planove u kojima se uzimaju u obzir njihove posebnosti.

Izvor: DW

Napiši komentar