Zemaljski muzej BiH postoji 130 godina a nema uređen pravni status

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, jedna od najvažnijih naučno-obrazovnih i kulturnih institucija u zemlji, postoji već 130 godina, ali njegov pravni status još nije riješen, a time ni redovno finansiranje.

Marica Filipović, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, izjavila je za Anadolu Agency kako je pravni status Muzeja političko pitanje na koje oni ne mogu utjecati i da će biti potrebno određeno vrijeme kako bi se problem riješio.

“Mi pokušavamo prebroditi tu situaciju na različite načine. Nekada uspijevamo na bolji način, nekad lošiji, kako kad”, rekla je Filipović.

Smatra kako je jedini mogući način na koji bi se Muzej mogao izvući iz situacije u kojoj se nalazi, rješavanje pravnog statusa ustanove i da se kao posljedica toga primjenjuje finansiranje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, odnosno da se stavi u državni budžet kako bi finansiranje bilo redovno.

Istakla je kako pravni status podrazumijeva prava i obaveze.

“Mi smo toga svjesni i od toga ne bježimo. Sve obaveze koja bi država od Muzeja tražila, Muzej bi ispunjavao, a naravno u tome očekuje i svoja prava koja pripadaju jednoj instituciji koja bi dobila državni status”, rekla je Filipović.

Podsjetila je da Ministarstvo civilnih poslova svake godine raspisuje konkurs i da je Muzej za projekt “Zaštita materijalnog i nematerijalnog kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa” nedavno dobio 490.000 KM.

“”To su sredstva sa granta, nisu iz budžeta, koja ćemo mi utrošiti za zaštitu materijalnog i nematerijalnog nasljeđa, kulturnog i prirodnog, u našem Muzeju. Radi se o količini predmeta između tri i četiri miliona koji zaista zahtjevaju veliku brigu”, kazala je Filipović.

Pojasnila je da je riječ o zaštiti od insekata, prekomjerne vlažnosti, održavanju čistoće, postavljanju izložbi, konzervaciji i preparaciji predmeta, studijskom izučavanju eksponata iz depoa i nizu drugih poslova.

Dodala je kako je riječ o sredstvima za djelatnost da bi očuvali nasljeđe koje je sticano 130 godina i koje su dužni ostaviti budućim generacijama u dobrom stanju, a u projektu su angažirani svi uposlenici Zemaljskog muzeja BiH.

Filipović se osvrnula i na potrebu Muzeja za novim uposlenicima.

“Naša želja je da povećamo broj zaposlenih jer Muzej još radi veoma smanjenim kapacitetom. U vrijeme obilježavanja stogodišnjice Zemaljskog muzeja, u Muzeju je bilo zaposleno 120 ljudi. Sada nas je manje od pola. Nas nema niti 50 u Muzeju”, istakla je Filipović.

Ukazala je na veliku želju za povećanjem uposlenika, naročito stručnog kadra, tačnije kustosa, ali nije mogla precizirati kada će do toga doći.

Naglasila je i kako je riječ o veoma specifičnim zanimanjima uposlenika Muzeja i da za pojedine struke nema određenih školskih ustanova u BiH, a za primjer navela etnologe.

“Tu je najveći problem, jer se ne mogu školovati u Bosni i Hercegovini”, rekla je Filipović koja smatra da bi jedno od rješenja ovog problema moglo biti sufinansiranje države u vidu stipendija, što bi bilo veliko olakšanje.

Podsjetila je kako su se stručnjaci Muzeja i do sada doškolovavali za određene struke za koje nisu mogli dobiti obrazovanje u BiH.

Istakla je kako je više puta pokušavano da se riješi problem školovanja etnologa na Univerzitetu u Sarajevu, ali da još uvijek nije došlo do toga.

“Prije nekih šest-sedam godina riješen je problem arheologa, s obzirom na to da je otvorena Katedra za arheologiju”, podsjetila je Filipović.

Rekla je kako nemaju problem s biolozima, jer na Prirodno-matematičkom fakultetu ima dovoljno kadra, ali da postoji problem sa paleontološkim segmentom na geološkom odsjeku.

Govoreći o projektima koje Zemaljski muzej namjerava uraditi u 2018. godini Filipović se osvrnula na poziv te ustanove posjetiocima da izaberu izložbu koju bi željeli vidjeti u ovoj godini. Podsjetila je kako je izbor bio između “Straha od životinja” i “Svijeta koji nestaje”, a da je upravo druga opcija izabrana.

“Tematske izložbe su nešto čime Zemaljski muzej privlači posjetioce da ponovo dođu u okrilje naše ustanove, jer brojni građani su vidjeli naše stalne postavke, ali kada im ponudimo neku kvalitetnu tematsku izložbu onda se ponovo vraćaju”, rekla je Filipović.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u sklopu obilježavanja jubileja, dogovorio je saradnju s Etnografskim muzejom u Beogradu čija bi izložba trebala, najvjerovatnije u ljetnim mjesecima, gostovati u Sarajevu.

Izložba će imati etnografsku temu i bit će predstavljeni dijelovi nošnje i tekstilnog pokućstva s područja Srbije.

Iako posjetioci dolaze iz svih dijelova zemlje, regije pa i svijeta, uprava Muzeja nije sasvim zadovoljna brojem posjetilaca te ih nastoji privući na različite načine.

Filipović je rekla kako je u 2017. godini bilo negdje oko 50.000 posjetilaca koji su dolazili vidjeti stalne izložbene postavke, a godinu ranije 2.000 ili 3.000 posjetilaca manje.

Ukazala je na povećan broj posjetilaca s Bliskog istoka.

Smatra kako su povećanom broju turista doprinijeli projekti i saradnja s turističkim zajednicama u Bosni i Hercegovini u oblasti promocije Muzeja.

Izvor: AA

Napiši komentar