Hrvatski apsurd: Do posla lakše bez škole nego sa diplomom

Hrvatska je postala zemlja uslužnih djelatnosti.

S mršavom industrijskom proizvodnjom, bez ključnih investiranja, osim u turizmu, bez koncepta industrijskog razvoja, Hrvatska se oslanja na turizam koji čini 20 odsto BDP.

Dobar pokazatelj toga je tržište rada kada je riječ o potražnji radne snage u zavisnosti od stepena obrazovanja. U posljednjih 13 godina broj nezaposlenih bez ili sa slabijim obrazovanjem skoro je prepolovljen, a broj nezaposlenih s diplomom znatno rastao. Jer 2004. godine broj nezaposlenih bez završene osnovne škole bio je skoro 21.000, a u 2017. je 12.400. Nezaposlenih sa samo osnovnom školom prije 13 godina bilo je 71.000, a sada ih je 42.000, dok je broj nezaposlenih sa srednjom školom 2004. bio 197.000, a sada ih je 119.000.

Rast nezaposlenosti među onima s diplomom, ali bez posla je velik – nezaposlenih s prvim stepenom fakulteta, stručnim studijama, višom školom prije 13 godina bilo je 8.400, sada ih je skoro 13.000, a onih s fakultetom, akademijom, magistraturom, doktoratom 2004. bilo je 12.000, a sada ih je pet hiljada više. Među potonjima je i magistar agronomije Tina Pejić iz Đakova.

“U našoj sredini ponuđeno je premalo posla nama s diplomom, više je radnih prilika za niskoobrazovane i nižeobrazovane. Razočarana sam. Nakon fakulteta samo sam odradila SOR i volontirala u ovdašnjem LAG-u. Nadam se poslu, no na vidiku nema ništa”, kaže Tina Pejić.

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske privredne komore Davorko Vidović kaže kako su to i svjetski trendovi, da se za budućnost predviđa potražnja za dvije grupe radnika prema obrazovanosti – za one vrhunski obrazovane, najstručnije i onima niske kvalifikacijske strukture, za poslove koje neće obavljati roboti.

“Očekuje se da će porasti potreba za poslovima kao što su njegovanje starijih, uređenje vrtova, okoline itd.”, kaže Vidović.

Potvrđuje to i “semafor” na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o deset najtraženijih zanimanja na berzi rada, na kojoj su često i oni – njegovatelji. Listu i sada predvode uslužna zanimanja – konobari, prodavci, čistačice, kuvari, vozači. Među najtraženijim zanimanjima samo je jedno s diplomom – dipl. ekonomist, i to tek na šestom mjestu. Slijede medicinske sestre, zidari i bravari. U Hrvatskoj, turističkoj zemlji, tražena su pomoćna zanimanja.

“To je i ogledalo naše specifične privredne strukture, Hrvatska se deindustrijalizovala. U 25 godina nismo doživjeli otvaranje ni jedne velike fabrike, poput, na primjer Slovačke, u kojoj se dogodio bum automobilske industrije, gdje je stotine hiljada ljudi angažovano i gdje je stvoren novi tip društva, u kojem dominiraju upravo stručna zanimanja u smislu SSS, majstora, strukovnih škola, inženjerskih zanimanja”, kaže Vidović.

Ne treba smetnuti s uma da je iz radnog kontingenta posljednjih 13 godina izašao veći korpus ljudi bez obrazovanja, a ušao velik broj onih s diplomom, jer fakulteti su dostupniji i zbog činjenice da ih je sve više privatnih, ali ekonomija je i uz to i dalje glavni pokretač trendova, gdje je sve manje nezaposlenih s nikakvom/niskom školom i sve više onih s diplomom. Dakako, na ta kretanja uticalo je i iseljavanje. U potrazi za (bolje plaćenim) poslom iseljavaju se i visokoobrazovani, ali ipak ne u mjeri kao slabije školovani.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić podsjeća na zaboravljeno geslo te branše – čovjek je ključ uspeha.

“Ali ne zapošljava se obrazovani, nego priučeni kadar. Oni s diplomom pravnika, ekonomista… ne mogu naći posao pa konobare, a ugostiteljske škole su nam prazne. Situacija je zabrinjavajuća. Loša je demografska slika, iseljava se, sve je više penzionera, sve manje onih koji rade, a na birou se bilježe ovakvi trendovi. U ovoj sezoni poslodavci su bili prisiljeni uzimati i one bez škole jer nedostaje radnika, sezonaca. Stalno se priča o potrebi uvoza radne snage, no ja sam protiv jer mi na ovim prostorima nemamo više odakle uvoziti”, govori Andrić o povlačenju radne snage na primjeru najunosnije hrvatske djelatnosti, od koje će u 2017. prihodovati deset milijardi evra.

Izvor: Glas Slavonije

Napiši komentar