Rerihov pakt: Danas je Međunarodni dan kulture-svijest o ljepoti spasiće svijet!

Međunarodni dan kulture obilježava se 15. aprila u mnogim zemljama širom svijeta u znak sjećanja na taj datum 1935. godine kada je u Vašingtonu potpisan Sporazum o “očuvanju umjetničkih i naučnih tvorevina i istorijskih spomenika”, koji je u međunarodnoj pravnoj praksi poznat kao Rerihov pakt ili Pakt mira.

Inicijativu da se dan potpisivanja Rerihovog pakta obilježava kao Međunarodni dan kulture, koju je pokrenula 1988. godine društvena organizacija Međunarodna liga zaštite kulture, počeo je da realizuje 1996. Godine Međunarodni centar “Rerih”.

U decembru 2008. godine, na inicijativu društvenih organizacija Rusije, Italije, Španije, Argentine, Meksika, Kube, Litvanije i Letonije, osnovan je pokret čiji je cilj da se 15. april obilježava kao Svjetski dan kulture pod Zastavom svijeta.

Prijedlog da se ustanovi Svjetski dan kulture iznio je 1931. godine slikar Nikolaj Rerih u belgijskom gradu Brižu na konferenciji posvećenoj postizanju međunarodnog sporazuma o očuvanju kulturnog nasljeđa.

nikolaj-rerih-dan-kulture-siroki-poziv-ljepoti-i-znanjuRerih je smatrao da je kultura glavna pokretačka snaga na putu usavršavanja ljudskog društva, vidio je u njoj osnovu za zajedništvo ljudi raznih nacionalnosti i vjeroispovjesti. Tada je i postavljen osnovni zadatak Dana kulture: široki poziv ljepoti i znanju.

Nikolaj Rerih je pisao: “Odredićemo i Svjetski dan kulture, kada će u svim hramovima, u svim školama i obrazovnim društvima i asocijacijama, na prosvećen način biti skrenuta pažnja na istinske riznice čovječanstva, na tvorce herojskog entuzijazma, na usvaršavanje i proljepšavanje života”.

Prvi međunarodni pravni akt o očuvanju i zaštiti umjetničkih i naučnih dobara i istorijskih spomenika takođe je predložio Rerih.

Na ideju o stvaranju organizacije za zaštitu i očuvanje kulturnih vrijednosti Rerih je došao na samom početku vijeka dok je proučavao spomenike svoje otadžbine, Rusije. Međutim, Rusko-japanski rat 1904. godine nagnao ga je da se ozbiljno zamisli nad opasnošću za spomenike kulture koja se skrivala u tehničkom usavršavanju vojnih sredstava za razaranje. Rerih se 1914. godine obratio Vladi Rusije i vladama drugih zemalja sa predlogom da se obezbijedi zaštita kulturnog nasljeđa zaključivanjem odgovarajućeg međunarodnog sporazuma. Na žalost, njegovo obraćanje je tada ostalo bez odgovora.

Rerih je potom 1929. pripremio i objavio na različitim svjetskim jezicima projekat sporazuma o zaštiti kulturnog nasljeđa i poslao ga vladama i narodima svih zemalja svijeta.

Projekt Sporazuma dobio je ogroman publicitet i naišao na širok odjek u svjetskoj javnosti.

Podršku Rerihovom projektu dali su svjetski velikani kao što su Albert Ajnštajn, Romen Rolan, Bernar Šo, Rabindrant Tagore, Herbert Vels, Tomas Man, Moris Metrelink i drugi. U mnogim zemljama su formirani komiteti za podršku Paktu Reriha.

Konačno su 15. aprila 1935. godine u Vašingtonu rukovodioci 21 države američkog kontinenta prihvatili Rerihov pakt.

zastava-mira-po-ideji-nikolaja-rerihaU okviru tog sporazuma, prihvaćen je zaštitni znak koji je sam Rerih predložio i koji je trebalo da nose zaštićeni objekti kulture. Taj znak je bila zastava svijeta na kojoj su bila nacrtana tri kruga koja se dodiruju i simbolizuju prošla, sadašnja i buduća dostignuća čovječanstva okružena točkom vječnosti.

U Paktu su sadržani opšti principi o značaju zaštite kulturnih dobara i poštovanja koje im treba ukazivati. Zaštita kulturnih objekata ima u Paktu Reriha obavezujući karakter i ne može biti oslabljena razlozima o vojnoj neophodnosti koja snižava efikasnost očuvanja kulturnih dobara u uslovima ratnih sukoba.

Pakt Reriha bio je iskorišćen kao osnov mnogih dokumenata o savremenoj međunarodnoj saradnji u oblasti očuvanja i zaštite kulturnog nasljeđa.

Među njima su i akti UNESKO-a – Konvencija o zaštiti kultunih dobara u slučaju oružanog konflikta, usvojena u Hagu 1954, Konvencija o mjerama usmjerenim ka zabrani i predupređenju nezakonitog uvoza, izvoza ili prenošenja prava svojine nad kulturnim dobrima, donesena u Parizu 1970, zatim Konvencija o očuvanju svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa, donijeta u Parizu 1972…

Kasnije su ideje Rerihovog pakta preuzete u Opštoj deklaraciji o kulturnoj raznolikosti (2001), Deklaraciji o sprečavanju namjernog rušenja kulturnog nasljeđa, koju je 2003. usvojio UNESCO, Konvenciji o očuvanju i podsticanju raznovrsnih formi kulturnog izražavanja UN (2005) i mnogim drugim međunarodnim dokumentima.

Rerihov Pakt ne govori samo o pravu kulture na bezuslovnu zaštitu, smatra istoričar i filozof Ljudmila Šapošnikova. Ona predlaže da pogledamo dokument sa stanovišta Rerihovog učenja o živoj etici – evolucionoj vezi čovjeka sa stvaranjem svijeta. U spomenicima kulture, njihovoj ljepoti, sastoji se energetika neophodna kulturnom prostoru – takav je po mišljenju Ljudmile Šapošnikove polazni stav Nikolaja Reriha.

Ako nema ljepote, neće biti tanane energije potrebne za razvoj planete i čovječanstva. I kada rat razara, spaljuje umjetnička djela, nanosi se nepopravljiva šteta našoj evoluciji.

Pakt je zato stvoren da zaštiti ne samo našu kulturu, već i našu evoluciju. Genijalni ruski pisac Fjodor Dostojevski napisao je poznatu frazu – ljepota će spasiti svijet. Nikolaj Rerih je dodao: “Svijest o ljepoti će spasiti svijet”. Tačnije svijet može da spasi spoznaja da ako budemo rušili ove spomenike ljepote prošlosti, pa i sadašnjosti, budućnost nećemo imati. Rerihov Pakt čuva ne samo spomenike, on čuva našu budućnost.

Nikolaj Rerih je rođen 9. oktobra 1874. u Sankt Peterburgu, a umro je 13. decembra 1947. u Indiji. Bio je slikar, filosof, pisac, društveni radnik.

Stvorio je oko 7.000 slika od kojih se mnoge nalaze u poznatim galerijama i muzejima širom svijeta. Nedavno je u Beogradu pronađeno sedam njegovih slika za koje se smatralo da su davno izgubljene. Napisao je i oko 30 književnih radova, a više puta je nominovan za Nobelovu nagradu.

Nosilac je više svjetskih odlikovanja i priznanja, među kojima je i Jugoslovenski orden svetog Save. Bio je vitez ruskog ordena svetog Svetislava, svete Ane i svetog Vladimira, vitez francuske Legije časti, vitez švedskog kraljevskog ordena Polarna zvezda.

R. B.

Izvori: Golos Rossii i Seecult.org

Napiši komentar